Sinisa je napisao:Definisanost mogu naci tako sto [inlmath]x_{n+2}[/inlmath] prvo izrazim preko [inlmath]x_{n+1}[/inlmath] pa nakon toga preko [inlmath]x_n[/inlmath]
Pa nakon toga preko [inlmath]x_{n-1}[/inlmath], pa onda preko [inlmath]x_{n-2}[/inlmath], pa preko [inlmath]x_{n-3}[/inlmath]... Može, ako ti je [inlmath]n[/inlmath] neki konkretan, poznat (i razumno mali) broj. Ali, kako ćeš ako je [inlmath]n[/inlmath] opšti broj kao što u ovom slučaju jeste?
Princip indukcije je jasan. Očigledno je da je prvi član niza definisan. To je baza indukcije. Pokaži zatim da iz definisanosti člana [inlmath]x_n[/inlmath] sledi i definisanost člana [inlmath]x_{n+1}[/inlmath].
Sinisa je napisao:zanima me kako sada indukcijom pokazujes da je svaki clan niza veci od [inlmath]1+\sqrt3[/inlmath]... Mislim, kako to da matematicki zapisem? Ja na to gledam ovako : ako je prvi clan veci od [inlmath]1+\sqrt3[/inlmath] tada je naredni clan niza veci od prvog pa je samim tim opet veci od [inlmath]1+\sqrt3[/inlmath] ali ne znam kako to da zapisem... Mozes li mi napisati matematicki zapis kako si dosao do toga? (samo do ovog dijela da je svako [inlmath]x_n[/inlmath] vece od [inlmath]1+\sqrt3[/inlmath])
Dakle, prvi član je veći od [inlmath]1+\sqrt3[/inlmath], to je baza indukcije:
[dispmath]x_1=3>1+\sqrt3[/dispmath]
Sada indukcijska pretpostavka:
[dispmath]x_n>1+\sqrt3[/dispmath]
Indukcijski korak:
[dispmath]x_{n+1}=\frac{x_n^2}{2}-1>\frac{\left(1+\sqrt3\right)^2}{2}-1=\frac{1+2\sqrt3+3}{2}-1=\frac{4+2\sqrt3}{2}-1=\frac{\cancel2\left(2+\sqrt3\right)}{\cancel2}-1=1+\sqrt3\\
\Rightarrow\quad x_{n+1}>1+\sqrt3[/dispmath]
Nemoj mi reći da ovo ti nisi umeo...
Sinisa je napisao:Ako [inlmath]x_n[/inlmath] tezi beskonacnosti onda i [inlmath]x_{n+1}[/inlmath] tezi beskonacnosti tako je on neogranicen... Mozes li mi napisati taj limes pomocu kojeg si dokazao da je neogranicen?
Ovde ti pokušavaš da iz jedne pretpostavke koju nisi dokazao ([inlmath]x_n\to\infty[/inlmath]) dokazuješ drugu ([inlmath]x_{n+1}\to\infty[/inlmath]).
Pretpostavimo, dakle, suprotno, tj. da niz jeste ograničen odozgo. Pošto je već pokazano da je rastući, sledi da će, ako je ograničen odozgo, imati limes. Taj limes se može naći iz rekurentne relacije:
[dispmath]x_{n+1}=\frac{x_n^2}{2}-1\quad\Rightarrow\quad x_n^2-2x_{n+1}-2=0\\
\lim_{n\to\infty}\left(x_n^2-2x_{n+1}-2\right)=0\quad\Rightarrow\quad\lim_{n\to\infty}x_n^2-2\lim_{n\to\infty}x_{n+1}-2=0[/dispmath]
Ako sada limes ovog niza obeležimo sa [inlmath]a[/inlmath],
[dispmath]a^2-2a-2=0\\
\vdots\\
a_{1,2}=1\pm\sqrt3[/dispmath]
Pošto je već pokazano da je svaki član niza veći od [inlmath]1+\sqrt3[/inlmath] i da je niz rastući, to on ne može konvergirati ni ka [inlmath]1-\sqrt3[/inlmath], ni ka [inlmath]1+\sqrt3[/inlmath] (već samo ka nekoj vrednosti koja je strogo veća od [inlmath]1+\sqrt3[/inlmath]), tako da oba rešenja za limes odbacujemo, čime zaključujemo da limes ne postoji. Kontradikcija.