Bacanje pet kockica
Možda ste nekada bacali pet kockica odjednom. Recimo, igrali ste jamb. Da krenem sa nečim laganim: kolika je verovatnoća da se baci pet kockica i dobije pet šestica? Naravno, odgovor je [inlmath]\left(\frac{1}{6}\right)^5=\frac{1}{7776}[/inlmath]. Ovo je nešto kao zagrevanje. Da vidimo sada i zadatak:
Koliko puta treba baciti [inlmath]5[/inlmath] homogenih kockica da bi se sa verovatnoćom ne manjom od [inlmath]0.99[/inlmath] bar jednom dobilo svih [inlmath]5[/inlmath] šestica?
Ovo "homogenih" znači da svaka strana jedne kocke ima istu šansu da se pojavi u jednom bacanju. Ako se to i ne napiše u zadatku, trebalo bi podrazumevati. Dalje, "ne manjom" znači "većom ili jednakom". A ovo "bar jednom" otežava zadatak. To će reći ili jednom, ili dva puta, ili tri puta ili ... ko zna koliko puta. Neka je otežano, lako se olakšava: suprotan iskaz (ili suprotan događaj u teoriji verovatnoće) od "bar jednom" je "nijednom". Često se prilikom rešavanja zadataka ide na suprotan događaj, u slučajevima kada je brže ili lakše izračunati njegovu verovatnoću od verovatnoće traženog događaja. Pri tome se verovatnoća nekog događaja i verovatnoća njemu suprotnog događaja dopunjavaju do jedinice. Razmišljamo ovako: verovatnoća da u jednom bacanju [inlmath]5[/inlmath] kockica ne izađu svih [inlmath]5[/inlmath] šestica je [inlmath]\frac{7775}{7776}[/inlmath]. Onda, verovatnoća da u [inlmath]n[/inlmath] bacanja nijednom ne izađe svih [inlmath]5[/inlmath] šestica je [inlmath]\left(\frac{7775}{7776}\right)^n[/inlmath]. Verovatnoća da u [inlmath]n[/inlmath] bacanja bar jednom izađe svih [inlmath]5[/inlmath] šestica je dopuna do [inlmath]1[/inlmath] to jest: [inlmath]1-\left(\frac{7775}{7776}\right)^n[/inlmath] tako da sada možemo uraditi zadatak, odnosno naći traženi broj bacanja [inlmath]n[/inlmath]:
[dispmath]1-\left(\frac{7775}{7776}\right)^n\ge0.99[/dispmath][dispmath]\left(\frac{7775}{7776}\right)^n\le0.01[/dispmath][dispmath]n\cdot\ln\left(\frac{7775}{7776}\right)\le\ln(0.01)[/dispmath][dispmath]n\ge\frac{\ln(0.01)}{\ln\left(\frac{7775}{7776}\right)}[/dispmath][dispmath]n\ge35807.5007[/dispmath]
Ovde ćemo usvojiti prvi veći ceo broj, tako da zaklučak glasi:
Potrebno je bar [inlmath]35808[/inlmath] puta baciti [inlmath]5[/inlmath] homogenih kockica da bi se sa verovatnoćom ne manjom od [inlmath]0.99[/inlmath] bar jednom dobilo svih [inlmath]5[/inlmath] šestica.
Rezultat deluje iznenađujuće. Rekao bih čak paradoksalno. Da li je moguće da je potrebno skoro [inlmath]36000[/inlmath] puta bacati pet kockica da se (doduše sa velikom verovatnoćom) bar jednom dobiju svih [inlmath]5[/inlmath] šestica? Kako biste ovo objasnili sa aspekta čisto logičkog razmišljanja? Ako ste nekada igrali jamb, verujem da ste viđali kako neko (ili vi, uostalom) dobije "iz ruke" pet šestica, iz svakako ne ovolikog broja bacanja. Da li to znači da postulati i premise teorije verovatnoće padaju u vodu?
Koliko puta treba baciti [inlmath]5[/inlmath] homogenih kockica da bi se sa verovatnoćom ne manjom od [inlmath]0.99[/inlmath] bar jednom dobilo svih [inlmath]5[/inlmath] šestica?
Ovo "homogenih" znači da svaka strana jedne kocke ima istu šansu da se pojavi u jednom bacanju. Ako se to i ne napiše u zadatku, trebalo bi podrazumevati. Dalje, "ne manjom" znači "većom ili jednakom". A ovo "bar jednom" otežava zadatak. To će reći ili jednom, ili dva puta, ili tri puta ili ... ko zna koliko puta. Neka je otežano, lako se olakšava: suprotan iskaz (ili suprotan događaj u teoriji verovatnoće) od "bar jednom" je "nijednom". Često se prilikom rešavanja zadataka ide na suprotan događaj, u slučajevima kada je brže ili lakše izračunati njegovu verovatnoću od verovatnoće traženog događaja. Pri tome se verovatnoća nekog događaja i verovatnoća njemu suprotnog događaja dopunjavaju do jedinice. Razmišljamo ovako: verovatnoća da u jednom bacanju [inlmath]5[/inlmath] kockica ne izađu svih [inlmath]5[/inlmath] šestica je [inlmath]\frac{7775}{7776}[/inlmath]. Onda, verovatnoća da u [inlmath]n[/inlmath] bacanja nijednom ne izađe svih [inlmath]5[/inlmath] šestica je [inlmath]\left(\frac{7775}{7776}\right)^n[/inlmath]. Verovatnoća da u [inlmath]n[/inlmath] bacanja bar jednom izađe svih [inlmath]5[/inlmath] šestica je dopuna do [inlmath]1[/inlmath] to jest: [inlmath]1-\left(\frac{7775}{7776}\right)^n[/inlmath] tako da sada možemo uraditi zadatak, odnosno naći traženi broj bacanja [inlmath]n[/inlmath]:
[dispmath]1-\left(\frac{7775}{7776}\right)^n\ge0.99[/dispmath][dispmath]\left(\frac{7775}{7776}\right)^n\le0.01[/dispmath][dispmath]n\cdot\ln\left(\frac{7775}{7776}\right)\le\ln(0.01)[/dispmath][dispmath]n\ge\frac{\ln(0.01)}{\ln\left(\frac{7775}{7776}\right)}[/dispmath][dispmath]n\ge35807.5007[/dispmath]
Ovde ćemo usvojiti prvi veći ceo broj, tako da zaklučak glasi:
Potrebno je bar [inlmath]35808[/inlmath] puta baciti [inlmath]5[/inlmath] homogenih kockica da bi se sa verovatnoćom ne manjom od [inlmath]0.99[/inlmath] bar jednom dobilo svih [inlmath]5[/inlmath] šestica.
Rezultat deluje iznenađujuće. Rekao bih čak paradoksalno. Da li je moguće da je potrebno skoro [inlmath]36000[/inlmath] puta bacati pet kockica da se (doduše sa velikom verovatnoćom) bar jednom dobiju svih [inlmath]5[/inlmath] šestica? Kako biste ovo objasnili sa aspekta čisto logičkog razmišljanja? Ako ste nekada igrali jamb, verujem da ste viđali kako neko (ili vi, uostalom) dobije "iz ruke" pet šestica, iz svakako ne ovolikog broja bacanja. Da li to znači da postulati i premise teorije verovatnoće padaju u vodu?