Primer jedne takve funkcije je upravo funkcija koju vrlo često koristimo, [inlmath]\ln x[/inlmath].

Ona nema ni horizontalne ni kose asimptote, a upravo se dobije ovako kao što si napisao u svom primeru, [inlmath]k=0[/inlmath] i [inlmath]l=\infty[/inlmath]. Kao što sinoć
ovde napisah, da bi kosa asimptota postojala, moraju oba njena parametra – i [inlmath]k[/inlmath] i [inlmath]l[/inlmath] – biti definisani. Ako jedan od ta dva parametra nije definisan, kao u ovom slučaju [inlmath]l[/inlmath], kosa asimptota – ne postoji.
Funkcija kojoj je [inlmath]k=0[/inlmath] i [inlmath]l=\infty[/inlmath] u beskonačnosti se ponaša vrlo zanimljivo. Pošto je [inlmath]k=0[/inlmath], ona teži da postane paralelna s [inlmath]x[/inlmath]-osom tako što s povećanjem [inlmath]x[/inlmath] postaje sve horizontalnija, ali nikada ne dostiže potpunu horizontalnost, tj. potpunu paralelnost s [inlmath]x[/inlmath]-osom. Takođe, ta funkcija, kako idući ka beskonačnosti postaje sve horizontalnija, sve se više i udaljava od [inlmath]x[/inlmath]-ose prema gore, s tim da je to njeno udaljavanje od [inlmath]x[/inlmath]-ose neograničeno, pa bismo mogli reći da će u beskonačnosti ta funkcija da se poklopi s horizontalnom pravom koja je beskonačno udaljena od [inlmath]x[/inlmath]-ose, zbog toga što je parametar [inlmath]l[/inlmath] beskonačan.
[inlmath]y=0[/inlmath] bi predstavljalo pravu koja se poklapa s [inlmath]x[/inlmath]-osom, a to se prilično razlikuje od ovog slučaja, u kome je prava beskonačno udaljena od [inlmath]x[/inlmath]-ose.

Drugo, kad imaš oblik [inlmath]y=0[/inlmath], to je isto što i [inlmath]k=0[/inlmath] i [inlmath]l=0[/inlmath]. Tako da si u pravu, ovde je u pitanju druga opcija.
