Prvo, @Sinus Versus, dobrodošlica i od mene.

Ali, moram odmah da te zamolim da se upoznaš s
Pravilnikom našeg foruma – formule se
ne kače kao screenshotovi, već se kucaju u Latexu. Osim toga, prilikom postavljanja zadatka, uvek treba da navedeš sve podatke u vezi s tim zadatkom koji su ti dostupni, uključujući i postupak iz zbirke i krajnji rezultat i da navedeš šta ti tačno nije jasno. Tako da, ubuduće, nemoj čekati da te mi zamolimo, već odmah sama napiši sve što treba.

Što se tiče zadatka pod a) – pokušao bih da to objasnim na još jedan način. U kutiji, dakle, imamo [inlmath]p[/inlmath] belih i [inlmath]q[/inlmath] crnih kuglica. Dve stvari su vrlo bitne – da su kuglice numerisane (tj. bele kuglice se razlikuju među sobom, isto tako i crne) i izvlačenje se vrši
s vraćanjem (što znači da je jednu istu kuglicu moguće izvući više puta). Posmatramo broj načina na koje ćemo od [inlmath]n[/inlmath] izvlačenja [inlmath]k[/inlmath] puta izvući crnu kuglicu, što znači da u preostalih [inlmath]\left(n-k\right)[/inlmath] izvlačenja moramo izvući belu.
Hajde prvo da posmatramo tih [inlmath]\left(n-k\right)[/inlmath] izvlačenja čiji je ishod bio izvučena bela kuglica. Tokom prvog od tih [inlmath]\left(n-k\right)[/inlmath] izvlačenja mogli smo izvući bilo koju od [inlmath]p[/inlmath] belih kuglica. Znači, broj mogućih ishoda prvog od tih [inlmath]\left(n-k\right)[/inlmath] izvlačenja belih kuglica je [inlmath]p[/inlmath]. Zatim to množimo brojem mogućih ishoda drugog izvlačenja – a to je takođe [inlmath]p[/inlmath], jer smo ovu prethodno izvučenu belu kuglicu u međuvremenu vratili u kutiju, tako da je ona opet „u igri“. Pa onda dosadašnji rezultat, [inlmath]p^2[/inlmath], množimo brojem mogućih ishoda trećeg od tih [inlmath]\left(n-k\right)[/inlmath] izvlačenja bele kuglice, a to je opet [inlmath]p[/inlmath]... i tako do [inlmath]\left(n-k\right)[/inlmath]-tog izvlačenja bele kuglice, koje takođe može imati [inlmath]p[/inlmath] ishoda, čime dobijamo broj načina [inlmath]p^{n-k}[/inlmath].
Zatim to treba pomnožiti brojem načina na koji možemo [inlmath]k[/inlmath] puta izvući crnu kuglicu. To određujemo na vrlo sličan način. Pri prvom izvlačenju crne kuglice, to možemo učiniti na [inlmath]q[/inlmath] načina, jer u kutiji imamo [inlmath]q[/inlmath] crnih kuglica. Pošto nakon svakog izvlačenja vraćamo izvučenu kuglicu nazad u kutiju, znači da i pri drugom izvlačenju crnu možemo izvući na [inlmath]q[/inlmath] načina, što zasad daje [inlmath]q^2[/inlmath]... I tako do [inlmath]k[/inlmath]-tog izvlačenja crne kuglice, što daje ukupno [inlmath]q^k[/inlmath].
Prema tome, dosad imamo rezultat [inlmath]p^{n-k}q^k[/inlmath].
E sad, treba još videti na koliko načina mogu biti, prema redosledu izvlačenja, raspoređene te izvučene bele i crne kuglice. Posmatrajmo jedan od mogućih ishoda izvlačenja:
[dispmath]\underset{\large14}{\huge\circ}\underset{\large5}{\huge\circ}\underset{\large8}{\huge\bullet}\underset{\large11}{\huge\bullet}\underset{\large17}{\huge\circ}\underset{\large6}{\huge\circ}\underset{\large5}{\huge\circ}\underset{\large9}{\huge\bullet}\underset{\large8}{\huge\bullet}\underset{\large17}{\huge\circ}\underset{\large4}{\huge\bullet}[/dispmath]
U ovom primeru bilo je [inlmath]11[/inlmath] izvlačenja, a crne kuglice (numerisane brojevima [inlmath]4,8,8,9,11[/inlmath]) izvučene su u trećem, četvrtom, osmom, devetom i jedanaestom izvlačenju.
Međutim, iste ove kuglice mogle su biti izvučene i drugačijim redosledima:
[dispmath]\underset{\large9}{\huge\bullet}\underset{\large11}{\huge\bullet}\underset{\large4}{\huge\bullet}\underset{\large17}{\huge\circ}\underset{\large5}{\huge\circ}\underset{\large6}{\huge\circ}\underset{\large8}{\huge\bullet}\underset{\large14}{\huge\circ}\underset{\large17}{\huge\circ}\underset{\large5}{\huge\circ}\underset{\large8}{\huge\bullet}[/dispmath][dispmath]\underset{\large5}{\huge\circ}\underset{\large14}{\huge\circ}\underset{\large17}{\huge\circ}\underset{\large8}{\huge\bullet}\underset{\large6}{\huge\circ}\underset{\large9}{\huge\bullet}\underset{\large5}{\huge\circ}\underset{\large8}{\huge\bullet}\underset{\large11}{\huge\bullet}\underset{\large4}{\huge\bullet}\underset{\large17}{\huge\circ}[/dispmath][dispmath]\vdots[/dispmath]
Od ukupno [inlmath]n[/inlmath] pozicija (koliko je bilo izvlačenja) crne kuglice se mogu rasporediti na [inlmath]k[/inlmath] pozicija (koliko je bilo izvučenih crnih kuglica). Na koliko načina od ukupno [inlmath]n[/inlmath] pozicija možemo odabrati [inlmath]k[/inlmath] pozicija na kojima će se naći crne kuglice? To pitanje je ekvivalentno pitanju na koliko načina iz skupa od [inlmath]n[/inlmath] elemenata možemo odabrati [inlmath]k[/inlmath] elemenata pri čemu redosled tih [inlmath]k[/inlmath] elemenata nije bitan. To su, naravno, kombinacije bez ponavljanja od [inlmath]n[/inlmath] elemenata [inlmath]k[/inlmath]-te klase, a njihov broj iznosi [inlmath]n\choose k[/inlmath]. Zbog toga onaj prethodno dobijeni rezultat, [inlmath]p^{n-k}q^k[/inlmath], sada još treba da pomnožimo sa [inlmath]n\choose k[/inlmath] i time dobijamo konačan rezultat pod a), a koji glasi [inlmath]{n\choose k}p^{n-k}q^k[/inlmath].
Prilikom određivanja mogućih načina raspoređivanja, mogli smo, umesto crnih, posmatrati bele kuglice, kojih ima [inlmath]\left(n-k\right)[/inlmath]. Analognim razmišljanjem, kao broj mogućih rasporeda dobili bismo [inlmath]n\choose n-k[/inlmath], a to je, prema osobinama binomnog koeficijenta, isto što i [inlmath]n\choose k[/inlmath].
To što je ova dobijena formula vrlo slična formuli za pomenutu binomnu raspodelu, nije slučajno – vrlo sličan rezon se upravo primenjuje i pri izvođenju formule za binomnu raspodelu, s tom razlikom što tamo [inlmath]p[/inlmath] i [inlmath]q[/inlmath] ne predstavljaju brojeve belih odnosno crnih kuglica, već verovatnoće nekog događaja i komplementa tog događaja.