Gamma je napisao:[dispmath]\cdots[/dispmath][dispmath]\sin x+\cos x=\frac{\sqrt 2}{2}[/dispmath]
Kô što Milovan reče, dovde sve

Gamma je napisao:[dispmath]\cos x=\frac{\sqrt 2}{2}-\sin x[/dispmath][dispmath]\sqrt{1-\sin^2x}=\frac{\sqrt 2}{2}-\sin x[/dispmath][dispmath]4\sin^2x-2\sqrt 2\sin x-1=0[/dispmath]
Slažem se s Milovanom da ovakav način treba izbegavati, a evo i zašto. Kada si [inlmath]\cos x[/inlmath] napisao kao [inlmath]\sqrt{1-\sin^2x}[/inlmath], zanemario si mogućnost da kosinus može biti i negativan, budući da si ga zamenio kvadratnim korenom, čija vrednost po definiciji može biti samo pozitivna ili nula. Kada imamo kvadrat kosinusa, [inlmath]\cos^2x[/inlmath], on se bez problema može napisati kao [inlmath]1-\sin^2x[/inlmath], ali kad imamo samo kosinus, kao u ovom slučaju, on se mora zapisati kao [inlmath]\pm\sqrt{1-\sin^2x}[/inlmath], pri čemu treba voditi računa o tome da li ispred korena uzimamo plus ili minus. U ovom slučaju ne znamo predznak kosinusa, pa tako ne znamo ni koji predznak da uzmemo ispred korena. U principu bi bilo korektno da si u jednačini [inlmath]\cos x=\frac{\sqrt 2}{2}-\sin x[/inlmath] kvadrirao obe strane, uz prethodno postavljen uslov da leva i desna strana moraju biti istog predznaka, pa onda [inlmath]\cos^2x[/inlmath] napisati kao [inlmath]1-\sin^2x[/inlmath] (što si, zapravo, ti i uradio, ali bez navođenja tog neophodnog uslova). Ali, time se račun prilično zakomplikuje i definitivno je jednostavniji ovaj postupak koji ti je Milovan pokazao.
A postoji još jedan način, koji sam pokazao
ovde. Na taj način, [inlmath]\sin x+\cos x[/inlmath] možeš transformisati u [inlmath]\sqrt 2\sin\left(x+\frac{\pi}{4}\right)[/inlmath], čime se opet dobija ista jednačina kao i pomoću Milovanovog postupka. Ovaj postupak je, međutim, univerzalniji, u smislu da se može primeniti i kada uz sinus i uz kosinus stoje različiti koeficijenti.
Gamma je napisao:Poslije rjesavanja ove kvadratne jednacine dobijemo dva rjesanja.
[inlmath]\sin x=\frac{\sqrt 2-\sqrt 6}{4}\quad\cancel{x=\frac{5\pi}{12}+2k\pi}[/inlmath] otpada jer ne zadovoljava a ovo zadovoljava uslov [inlmath]x=\frac{7\pi}{12}+2k\pi[/inlmath]
[inlmath]\sin x=\frac{\sqrt 2+\sqrt 6}{4}\quad x=\frac{-\pi}{12}+2k\pi[/inlmath] i ovo zadovoljava uslov znaci Postoje dva rjesanja koja zadovoljavaju uslov.
Ovo nisam razumeo, zadovoljava i ne zadovoljava koji uslov? Nikakav uslov prethodno nisi naveo.
I, pretpostavljam da je greška – da, zapravo, u gornjem redu treba da stoji [inlmath]\sin x=\frac{\sqrt 2{\color{red}+}\sqrt 6}{4}[/inlmath], a u donjem [inlmath]\sin x=\frac{\sqrt 2{\color{red}-}\sqrt 6}{4}[/inlmath].
Gamma je napisao:I jos, na prijemnom na daju kalkulator da se koristi kako izracunati [inlmath]x[/inlmath] iz ovoga [inlmath]\sin x=\frac{\sqrt 2-\sqrt 6}{4}[/inlmath] jer bez kalkulatora ja stvarno nemam ideje nikada ne bi rucno dosao do pravog rezultata samo bi ostavio [inlmath]x=\arcsin\frac{\sqrt 2-\sqrt 6}{4}[/inlmath]
Evo ovako:
[dispmath]\sin x=\frac{\sqrt 2-\sqrt 6}{4}=-\frac{1}{4}\left|\sqrt 6-\sqrt 2\right|=-\frac{1}{4}\sqrt{\left(\sqrt 6-\sqrt 2\right)^2}=-\frac{1}{4}\sqrt{6-2\sqrt{12}+2}=\\=-\frac{1}{4}\sqrt{8-4\sqrt 3}=-\sqrt{\frac{1-\frac{\sqrt 3}{2}}{2}}=-\sqrt{\frac{1-\cos\frac{\pi}{6}}{2}}=-\left|\sin\frac{\pi}{12}\right|[/dispmath][dispmath]\Rightarrow\quad\sin x=-\left|\sin\frac{\pi}{12}\right|\quad\Rightarrow\quad\sin x=\sin\left(-\frac{\pi}{12}+2k\pi\right)\quad\lor\quad\sin x=\sin\left(\frac{13\pi}{12}+2k\pi\right)\quad\Rightarrow\\ \Rightarrow\quad x=-\frac{\pi}{12}+2k\pi\quad\lor\quad x=\frac{13\pi}{12}+2k\pi[/dispmath]
U ovom zadataku, inače, rešenje [inlmath]x=\frac{13\pi}{12}+2k\pi[/inlmath] bi otpalo zbog uslova koji je prethodno potrebno postaviti, što mi se čini da ti i jesi uradio, mada nisam razumeo koji je tačno uslov koji si postavio. I iz [inlmath]\sin x=\frac{\sqrt 2+\sqrt 6}{4}[/inlmath] se na sličan način dobije [inlmath]x=\frac{7\pi}{12}+2k\pi[/inlmath], tako da su to ta dva rešenja.